Home Akvarijum Voda Tehnika Ribe Biljke Hrana Uradi sam Biblioteka Slike Linkovi Forum Chat


Živa hrana za ishranu akvarijumskih ribica

Prednosti žive hrane nad smrznutom i suvom hranom su:
  1. hrana koju ribe ne pojedu odmah, se neće odmah raspasti i zapušiti filter,
  2. hrana se može odgajati u kontrolisanim uslovima i biti oslobođena prisustva patogenih bakterija koje izazivaju bolesti
  3. koristeći tehnike koje vrlo malo koštaju, troškovi su mimizirani, i
  4. najvašnije, ribe obožavaju da grabe stvari koje pokušavaju da pobegnu (plus, vlasnici obožavaju da posmatraju njihove ribe dok jure živu hranu).

Ovde su neke od živih hrana, koje akvaristi mogu lako da odgajaju kod kuće, zajedno sa uputstvom za njihov uzgoj.

Sadržaj:

Infuzorije (microskopski velike vodene protozoe)

Upotreba:
Hrana za tek izmreštenu mlađ.
 
Uzgoj:
Počnite sa kulturom zelene ili vode iz bazena, dodajte biljne materijale kao što su zelena salata, trava itd. u posudu sa vašom kulturom. Dobri rezultati su zabeleženi sa prokuvanom vegetacijom koja se izgleda raspada mnogo brže. Kada se biljni ostaci počnu raspadati i truliti, prvo će se pojaviti bakerije, potom će protozoe brzo povećati brojnost jer se one hrane bakterijama. Budite oprezni jer nove, sveže kulture sadrže uglavnom bakterije, ne infuzorije. Ako u kulturu infuzorija ubacite rasprskivač za vazduh, neprijatan miris će biti minimiziran. Ako nameravate da kulturu održavate duži vremenski period, svaka 3-4 dana morate sifonom izvući napolje propale organske materije koje su se staložile na dnu i zamenuti ih sa novim. Optimalna veličina kulture zavisi od toga koliko nam je ihfuzorija potrebno. Obično je dovoljno imati flašu ili teglu od 1-2 litra za par stotina komada mlađi.
Efektivan način da koncentrujemo kulturu pre upotrebe je da isključimo aeraciju, postavimo mali tačkasti izvor svetlosti (džepna lampa) pored posude sa kulturom i ostavimo da se kultura staloži. Za 15-tak minuta, infuzorija će početi da formira svetlucavi oblak oko svetla ili može oformiti jasan beličasti oblak u vodi, obično ispod same površine vode. Čak možda možete videti minijaturne srebrnkaste tačkice "prašine", kako se jasno i sa svrhom kreću kroz vodu. Tako koncentrisana infuzorija može biti selektivno isisana i ubačena u akvarijum gde se nalazi mlađ.
 
Poreklo:
Voda iz starih akvarijuma (naročito iz filtera), prijatelji, lokalni klub akvarista, kabineti za biologiju u školama i porudžbina preko pošte.

Artemijski račići - Ciste (Artemia spp., obično A. salina)

Ubotreba:
Tek izležene artemije su najbolja hrana za tek izleglu mlađ ikračica i ostalih malih riba.Njih takođe proždrljivo jedu i neke relativno velike morske ribe. Mlade artemije čine dobru zamenu za makro-plankton kojima se hrane neki beskičmenjaci koji filtriraju vodu.
 
Uzgoj:
Veoma je malo potrebno da bi ste izlegli artemiju. Mrestilište može biti bilo šta, od plastične flaše do staklenog balona od 20 litara. Obično je to flaša od 1-2 litre. Sve može da poluži ali su posude sa konkavnim (udubljenim) dnom najbolje jer nema mrtvih tačaka u protoku vode. Dodajte crevo za vazduh spojeno za malu vazdušnu pumpu, stavite iznad svetlo i držite temperaturu oko 28°C ako želite da se artemija brže izleže i to je to.
U vodu je potrebno dodati oko 2 kafene kašike soli na litar vode (količina nije presudna). Nije potrebna nikakva posebna so, već je dovoljna i obična kuhinjska so. SF Bay Brand predlaže povećanje tvrdoće vode da bi se poboljšalo izleganje i preživljavanje aremije. U tu svrhu možemo dodati malo magnezijum-sulfata (može se naći u apotekama) i vrlo malo natrijum-bikarbonata (soda bikarbona).
Da bi se račići izlegli i ostali živi, voda u posudi se mora kretati non-stop. To se postiže time što crevo za dovod vazduha gurnemo sve do dna posude. Još je bolje ako umesto plastičnog creva, koje hoće da ispliva ako ga ne pričvrstimo, koristimo staklenu cevčicu. Što je kretanje vode jače to je bolje. Upotreba raspršivača za vazduh nije preporučljiva jer prave puno pene koja izbacuje jajašca na površinu a i ovakvom okruženju se brzo zapuše.
Da bi ste izdvojili larve artemije iz vode, isključite bazduh, stavite parče čvrstog plastičnog ili stakleno crevo koje je nastavljeno sa oko metar običnog creva za vazduh i pustite da se stvar slegne. Ljušture od jaja će se sakupiti na površini a mlade artemije na dnu posude (ako voda nije previše slana). Tada samo isisajte račiće koji plivaju na dnu, procedite ih kroz jako finu mrežicu, stavite ih u svežu vodu i koristeći kapaljku raspršite ribama.
Račići će živeti u akvarijumu sa slakom vodom do 24 časa.
 
Poreklo:
Jaja artemije se mogu kupiti u akvarističkim radnjama.Ukoliko kupujete veću količinu izaćiće vas puno jeftinije nego male flašice koje se prodaju u radnjama.Kutije se mogu držati u frižideru, a zaliha za 2-3 nedelje u dobro zatvorenim kutijama za hranu.
Po nekim istraživanjima jajima artemije treba barem godinu dana inkubacije da bi bila spremana za izleganje. Takođe postoji mišljenje da slab prosek iz novootvorene kutije može biti posledica nedovolje dužine trajanja inkubacije i da najbolji procenat izleganja dolazi iz jaja koja su čuvana u orginalnim kutijama u vakum pakovanju nekoliko godina.

Artemijski račići - odrasli

Upotreba:
Gotovo sve ribe ispod 12 cm su spremne da jedu odrasle artemijske račiće.
 
Uzgoj:
Nemojte se mučiti. Ovako dobiven procenat je veoma nizak i lakše je uzgajati dafnije ili kupiti žive artemijske artemije u prodavnici životinja (tamo gde ih ima).
Za one koji STVARNO žele da probaju uzgoj odraslih artemijskih račića treba da uzmu veliku posudu sa otvorenim vrhom (akvarijum, plastični bazenčić), napune ga sa pravom ili napravljernom slanom vodom i zasade sa nešto zelene vode i đubrivom (veštako đubrivo, tečnost za prihranjivanje biljaka ili šta već imate) i sačekate da voda postane žuto-zelena. Ubacite nešto malih artemija ili živih odraslih (ako uspete da ih nađete u radnji sa kućnim ljubimcima) i čekajte. Dodavanjem male količine kvasca ili slične mikro-hrane pospešićete rast račića.Pomaže da stavite posudu na svetlo indirekno osvetljeno mesto da bi pospešili rast mikro algi.
 
Poreklo:
Vidi gore.

Dafnije

Upotreba:
Daphnia (takođe poznate kao "vodene buve" su Daphnia pulex i D. magna spp. One su verovatno najidealnija hrana za manje slatkovodne ribe -- Dafnije neće uginuti u akvarijumu i ješće mikroskopski otpad dogod su žive (dok ih neko ne pojede). One dolaze u velikom rasponu veličine -- od jedva vidljivih pa do onih preko 3mm. Ovo je tipična hrana za mnoge ribe u divljini.
 
Uzgoj:
Dafnije se mogu uzgajati u bilo čemu od tegle do bureta od 200 litara. Kulture u zatvorenom mogu biti hranjene različitim algama koje skidamo sa zidova akvarijuma, neaktivnim kvascom, mlekom u prahu, hranom za plankton... Najbolja hrana je zelena voda, i može se koristiti u kulturama na otvorenom. Zelena voda se može uzgajati koristeće slab rastvor tečnog đubriva za cveće i želatinskog gvožđa u dehlorisanoj vodi, koja se nastani vodom iz neke bare. Ako se voda puna hranjivih materija ostavi na suncu, u roku od nedelju dana postaće zelena od algi.
Postoji priča da samlevena salata ili trava dobro deluje ako se stavlja u malim količinama.
Akvarijume u kojima držite mlađ, možete nastaniti sa dafnijama - dafnije će jesti bakterije i ostatke hrane koji mogu biti opasni po mlađ i tako čistiti vodu a mlađ će jesti dafnije kako bude rastlia.
Sveže izmreštena mlađ može biti dodata i direkno u kulturu dafnija (oko dve ribice na litar) i hraniće se kada joj bude dosadno. Ipak, mlađ držana u akvarijumu iste veličine ali više hranjena će rastiti brže nego ova koja ima hrane navolju.
Mreža za račiće ili fina mrežica takođe može biti korišćena za hvatanje dafnija.Višak dafnija možete procediti kroz mrežicu ili cedku za čaj, staviti u prazne kutijice od hrane i zamrznuti kao zimnicu.
 
Poreklo:
Čista kultura dafnija može se nabaviti od lokalnog akvarističkog kluba ili narudžbinom preko pošte.
Dafnija takođe može biti sakupljana iz lokalnih jezera i bara pomoću mreže za plankton. Jeftinu mrežu možete napraviti i sami. Ovim mrežama možete za kratko vreme nahvatati dovoljnu količinu dafnija za vaše ribe, ali se morate čuvati parazita kao što je hidra i insekata-mesoždera, kao što su larve vilinog konjica i stakleni crvi. Hvatanje staklenih crva može biti i korisno jer će ih veće ribe rado pojesti ali će oni jesti mlađ ako ih je ima.

Ciklopsi

Upotreba:
Isto kao i dafnije ali su predatori. Mogu da oštete ikru i veoma mladu mlađ ikrašica. Mladi ciklopsi mogu da se koriste isto kao i tek izležena artemija. Po nekim istraživanjima su čak i bolji od artemija jer su manji a hranjiva vrednost im je veća.
 
Uzgoj:
Isto kao i dafnija ali znatno manje brojni u istoj zapremini.
 
Poreklo:
Često dolaze sa kulturama crva ili kao primesa kulturi dafnija. Veoma je teško rešiti ih se kada jednom počniu da se množe u akvarijumu. Takođe mogu da se nabave od klubova akvarista ili narudžbinom preko pošte kao i dafnije.

Larve komaraca

Upotreba:
Većina odraslih riba manjih vrsta ih obožava. Sve dok su ribe veće od larvi one će ih jesti. Vodene larve letećih insekata su glavni sastojak ishrane mnogih malih riba u divljini.
 
Uzgoj:
Veoma jednostavno. Napolju ostavite posudu sa širokim otvorom (kanta ili bure). Ubacite unutra malu količinu mleka, trave u najlon vreći i pospešite rast infuzorija, izvor hrane za larve komaraca; zelena voda takođe može da se koristi. Neki ljudi čak koriste kokošiji izmet! Ako u vašoj okolini postoje komarci, 2-3 nedelje kasnije imaćete larve u vodi.
 
Drugi način je uzgoj u dečijim plastičnim bazenima sa malom količinom pokošene trave (bez herbicida, molim) koja je dodata da pomogne da voda postane ustajala, tada čekate na komarce da se legu u njoj. Posle nekoliko nedelja, možete videti veliki broj larvi. U ovakvoj vrsti "divlje kulture", morate se prišunjati do bazena sa mrežom da larve ne bi zaronile do dna kada detektuju pokret. Drugi način je da potopite veću mrežu, pustite larve da izrone i onda ih pokupite odozdo.
Drugi metodi uključiju kante od 10 litara napunjenje vodom iz bazena sa ribama (svežoj vodi treba previše vremena da postane ustajala!), tada dodajte šaku ili dve fine zemlje ili prašine i ostavite da odstoji nekoliko dana. Kada larve počnu da se pojavljuju, koristite veću akvarijumsku mrežu da prespete vodu iz jedne kante u drugu i uhvatite larve koje su tada prisutne.
Glavni problem sa ovim tehnikama je da se komšije mogu buniti na ovakav uzgoj komaraca. Optimisti bi rekli da na taj način pošto sve larve uhvatimo i iskoristmo, smanjujemo populaciju komaraca jer se oni više ne mreste u barama i jezerima gde je sva kontrola izgubljena.
 
Postoji još jedan problem, ako u akvarijum dodate previše larvi i ribe ih ne pojedu sve, tada može doći do značajnog povećanja populacije komaraca u kući, jer nepojedene lavre se razvijaju u komarce. Višak larvi komaraca možete procediti kroz mrežicu ili cedku za čaj, staviti u prazne kutijice od hrane i zamrznuti kao zimnicu.
 
Poreklo:
Sačekajte da male krvopije otkriju kontejner sa ustajalom vodom u kojoj ima smrdljivih stvari ("bakterijska supa"), ili idite i pronađite plutajuća jaja komarac u obližnjoj bari ili jezeru. Ona liče na splav od jaja, koja su slepljena zajedno.

Tubifeks

Upotreba:
Ovi crni, gadni, do 6 cm dugi, bakterijama inficirani, smrdljivi crvići spadaju među najbolje izvore proteina za ribe i izvrsna su hrana za ribe koje pripremamo za mrest.
UPOZORENJE: suviše česo hranjenje tubifeksom će izazvati da ribe budu debele i nespremne za parenje.
JOŠ JEDNO UPOZORENJE: ako odjednom date ribama suviše tubifeksa, crvi će se ukopati u podlogu i sakriti, gde će uginuti i zagaditi vodu.
 
Uzgoj:
Nije vredan truda. Crvi bi živeli na dnu akvarijuma, jedući prljavštinu i množeći se. Mogu da se hrane korom od banane. Vodu morate intenzivno filtrirati. Sakupljate ih sejući šljunak kroz mrežu. Prljav i naporan posao, postoje i lakši izvori proteina.
 
Poreklo:
Većina akvarističkih prodavnica ima tubifeks.
Kada ga kupite morate ga držati u plitkim i širokim posudama u hladnoj vodi koju barem jednom dnevno promenite. Prospete staru vodu, sipate novu direkno na grudvu tubifeks tako da je razbijete i isperete prljavštinu, opet prospete vodu i naspete čistu. Da bi brže izbacio prljavštinu iz creva, tubifeks možete hraniti pasiranom šargarepm ili paradajzom. Takođe je dobro da prilikom menjanja vode u novu vodu stavite malo Metilenskog Plavog ("Plavi Lek","Anti Ich").
Alternativeno, 100 g tubifeksa možete držati do tri dana u kanti srednje veličine u frižideru. NIJE PREPORUČLJIVO jer tubifeks je jako prljav, smrdi i može preneti mnoge bolesti (žuticu, bakterijske infekcije).

Grindal crvi (veoma mali crvi)

Upotreba:
Ovi crvi su mali (oko 1 cm) i njima se mogu hraniti razne male ribe. Zbog načina na koji su uzgajani, potpuno su sigurni što se tiče bolesti. Oni se ne ukopavaju odmah u podlogu kao ostali crvi i žive u vodi nekoliko dana. Odlični su za ribe koje se hrane na dnu i za sve ribe koje su dovoljno brze da pokupe hranu sa dna ili one koje su dovoljno pametne da hranu potraže na dnu - znači gotovo sve vrste riba.
 
Uzgoj:
Plastičnu kutiju za stavljanje hrane u frižider, napunite sa sterilnon zemljom za cveće i tresetom (50-50), ili samo zemljom za cveće, navlažite zemlju, ako imate mikrotalasnu možete staviti na 5 minuta da bi ste sterilisali podlogu, ostavite da se ohladi, ubacite malu početnu kulturu crva i dodajte neko usitnjeno visoko proteinsko povrće svaki put kada predhodna hrana nestane i posmatrajte pa hranite vaše ljubimce. Kulturu treba držati na temperaturi od 20° C ili višoj. Stavite parče stakla na zemlju i crvi će se popeti na njega. Crve možete sprati u čašu čiste vode i ubacivati u akvarijum sa velikom kapaljkom. Zdrava kultura može proizvoditi dovoljno za ishranu oko 100 malih riba.
Setite se da držite kulturu vlažnu ali ne natopljenu ili kašastu. Samo je povremeno poprskajte.
Kulture kao što je ova često bivaju inficirane sa mušicama i/ili bubicama. I jedni i drugi mogu da se koriste kao hrana za ribe i one ih rado jedu, ali uskoro postaju napast i smetaju. Ako se ovo desi, uzmite nešto crva i držite ih u čaši vode 3-4 sata. Ovo će podaviti napasti i crve možete koristiti kao starter nove kulture. Stara inficirana kultura može biti spasena, ali obično nije vredna toga truda.
Ako crvi ne rastu dobro, probajte da uskladite pH vrednost podloge tako što će te umešati malo sode bikarbone da bi ste neutralizovali kiselinu koju ispušte treset.
Interesantan način gajenja ovih crva koriste nemački uzgajivači kili ribica. Oni koriste sunđer sa orvorenim porama koji se nalazi u posudi napunjenom vodom i prekrivenom parčetom stakla. Ovaj metod je čistiji nego predhodni sa korišćenjem zemlje i treseta.
 
Poreklo:
Prijatelji, lokalni klub akvarista i porudžbina preko pošte.

Beli crvi (mali crvi, rođaci kišnih glista)

Upotreba:
Ovi crvi su do 2,5cm dugi i dobri su za hranjenje 7-15cm dugih riba.
 
Uzgoj:
Slični Grindal crvima, ili ovi crvi ne uspevaju dobro na višim temperaturama. Ako je moguće, držite ih na temperaturi ispod 20°C; tokom leta, oni preživljavaju ako se čuvaju na hladnom i vlažnom mestu, npr garaža koja je okrenuta ka severu ili u podrumu. Beli crvi se mogu gajiti u drveninim sanducima napunjenim zemljom za cveće, približnih dimenzija 40 x 30 x 15cm, sa poklopcem od materijala otpornog na vlagu kao što je parče stakla. Oni jedu istu vrstu hrane kao i Grindal crvi, ali mnogi izvori tvrde da je beli hleb potopljen u mleko veoma dobra hrana za ovu vrstu crva. Druga opcija za koju je nađeno da je veoma efektivna je da se napravi materijal kao za kompost od stare salate, voća, hleba ili ovsanih pahuljica. Doda se voda i izmiksira, toliko gusto koliko mikser može da meša. Hrana se stavlja u mala udubljena u podlozi otprilike dve kašike svake nedelje ili kada pojedu. Ukoliko je potrebno treba dodavati vodu tako da podloga bude vlažna.
Medij koji se tipično i sa najviše uspeha koristi je osušene pa pokvašene hlebne mrvice kojima je dodao malo kvasca. Hleb i mrvice sakupljamo i ostavljamo u frižider a zatim ih sušimo u rerni. Posle toga hleb meljemo na mašini za orase. Mrvice možemo ostaviti u plastične kutije (od margarina) i tako ih čuvati neograničeno dugo. Kada dođe vreme za isranu crva, koristimo veliku posudu i izmešamo mrvice sa dovoljno vode tako da dobijemo lepljivu smesu, koji velikom kašikom stavljamo u udubljenja u podlozi. Koristite samo onoliko koliko crvi mogu nedeljno da pojedu. Količina vode u mešavini varira. Ako podloda hoče da se osuši dodajemo malo vode, ali ako je kultura već previše vlažna, koristimo suvlju mešavinu.
Neko se može pitati koliko kultura može trajati pre nego što se ukiseli. To je dobro pitanje, na koje još nema odgovora; nekima uspeva da održe kulturu i više od 3 godine koja se množi kao nikad i to bez neprijatnog mirisa..
Držite ove crve u potpunom mraku. Oni će izaći iz zemlje i nakratko proždrljivo gutati hranu i sakupljati se u komešajućoj masi. Akvaristi mogu da uzmu tada ovu masu crva iz zemlje i da njima nahrane ribe. Crvi nestaju u zemlji čim ih osvetli svetlost, tako da morate biti spremni da ih ugrabite pre nego se ukopaju u podlogu! Drugi način da ih izdvojite iz podloge je da napravite kanticu kojoj su oba kraja uklonjena (plastična cev za kanalizacuju od 75 mm dužine 15-25 cm može lepo da posluži. Na jedan kraj praj postavite parče mreže za prozore i pričvrstite ga parčetom žice. Postavite ga u usku staklenu posudu (tegla od 1 kg) napunejnu vodom, tako da se nalazi iznad vode (1 cm od površine vode do dna mrežice). U posudu sa mrežicom stavite nešto zemlje sa crvima i postavite izvor svetlosti iznad posude (stona lampa...). Toplota će naterati crve da se ukopavaju dublje pa će proći kroz mrežicu i upasti u vodu. Za ovo je potrebno nekoliko sati. Crvi izlaze čisti i njima možete hraniti ribe odmah, tako što će te ih staviti u držač za tubifeks ili ih smrznuti za kasnije. Ovo ispeva sa velikim i malim belim crvima tako da predpostavlajmo da bi trebalo da radi i sa Grindal crvima koji se gaje u zemlji.
Ipak, ako vam nesmeta da uprljate ruke, brži i efektivniji način da crve izdvojite iz zemlje je da zemlju sa crvima stavite u posudu sa vodom, promešate smesu i odstranite prljavštinu. Crvi će se sakupiti u grudvice. Rukom premestite grudvice u drugu posudu sa vodom i ponovo promešaje, odstranite prljavštinu i premestite crve u predhodnu posudu koju ste oprali.Na ovaj način možete dobiti čiste crve za nekoliko minuta
Belim crvima ribe treba hraniti iz hranilica za tubifeks, tako da ih ribe vremenom mogu pojesti. Takođe ih možemo postaviti u posudi (čaši) na dnu akvarijuma, gde će ostati dok ih ribe ne pojedu. Ovo može biti naročito pogodno i korisno za uzgajivače kili ribica, koji za podlogu koriste samo treset kao podlogu. Budite oprezni da u akvarijum ne stavite više crva nego što ribe mogu da pojedu, jer će se ostatak ukopati u pesak gde će biti nepristupačne za sve osim za najvatrenije kopače kao što je Hoplosternum. Ako ste izdvojili više crva nego što vam je potrebno za hranu za jedan dan, ostatak bi ste trebali bez odlaganja zamrznuti i koristiti kasnije.
 
Poreklo:
Prijatelji, lokalni klub akvarista i porudžbina preko pošte.

Gišne gliste, kalifornijske gliste

Upotreba:
Hrana za srednje i velike ribe (preko 10 cm)
 
Uzgoj:
Da bi ste uzgajali gliste lako i jeftino:
  1. Napravite kutiju od drveta (odgovaraće bilo koja veličian, veća kutija = više glista)
    1. Pričvrstite poklopac sa dve šarke.
    2. Probušite/isecite dve rupe od 5 cm na prednjoj strani kutije tako da su u liniji sa dnom kutije.
    3. Obojite kutije sa bilo kakvom uljanom bojom.
    4. Preko rupa, sa unutrašnje strane kutije, postavite mrežicu za prozore i prčvrstite ekserima. Mrežica će dozvoljavati da se iscedi višak vode iz kutije, ali neće dozvoljavati glistama da pobegnu.
    5. Kutija je sada gotova.

  2. Priprema kutije za gliste
    1. U cvećari kupite dovoljno treseta od mahovine da možete da napunite kutiju. (Treset će se sabiti kada se pokvasi)
    2. Stavite treset u kutiju u potpuno ga natopite (mešajte dok ne postane jednako vlažan).
    3. Uzmite 6 cigli.
    4. Postavite po jednu cuglu ispod prednjih uglova i po dve cigle ispod zadnjih uglova tako da kutija bude nagnnuta prema napred da višak vodemože da se ocedi napolje kroz rupe
    5. Ispod rupa postavite posude koje će sakupljati vodu koja se ocedi (osim ako se kutija nalazi napolju). Napomena, kada gliste budu rasle ova voda je odlična za biljke.

  3. Gliste
    1. Idite i kupite tri ili četiri kutije (100 komada stane u čašu od jogurta) najmanjih glista koje možete da nađete u prodavnici pecaroških mamaca.
    2. Stavite gliste u kutiju.
    3. Kupite nešto kukuruznih pahuljica (manja kesa će vam trajati večnost). To je sve što glistama treba za adekvatnu ishranu.
    4. Svaka tri ili četiri dana, razbacajte tanak sloj kukuruznih pahuljica preko treseta. Napomena: pre nego što stavite novi sloj, koristeći špahnu ili stari nož izmešajte treset i ono što je ostatlo od prošlog hranjenja.
    5. Posle oko mesec dana, ovde će se nalaziti hiljade glista od veličine malih glistica pa do potpuno odraslih glista. Male gliste možemo koristiti za ishranu malih riba i veoma mladih riba, dok veće gliste lako zadovoljavaju potrebe za živom hranom i najproždrljivijih velikih riba.
    6. Ovo je beskonačno obnovljiv izvor, koji je teško isprazniti!
    7. Treset morate održavati vlažnim periodičnim kvašenjem. Nemojte previše kvasiti!
    8. Nemojte dozvoliti da je treset isuši! Gliste će BRZO uginuti ako se treset isuši. Srećom treset dobro zadržava vodu, pa je kvašenje retko potrebno.
    9. Gliste ne smemo ostaviti da se smrznu. Kutija sa glistama neće mirisati i možemo je preko zime držati u garaži.
    10. Gliste ne vole da se kuvaju na celodnevnom letnjem suncu (to ih ubija). Stavite ih na zasenčenom mestu ako ih ostavljate napolju.
    11. Držite poklopac zatvorenim, gliste vole mrak.

  4. Ostale upotrebe kišnih i kalifornijskih glista.
    1. Cveće u saksijama voli gliste!!
    2. Bašte vole gliste!!
    3. Travnjaci vole gliste!!
 
Poreklo:
Bašta, dvorište, prodavnica mamaca, klubovi akvarista, uzgajivači kaliforniskih glista.

Vinske jeguljice (Turbatrix aceti ili Anguillula silusiae)

Upotreba:
Hrana za jako malu mlađ, npr, onu koja je previše mala da uzima artemiju.
 
Uzgoj:
Vinske jeguljice su male nematode koje se nalaze u nepasterizovanom jabukovom sirćetu. One žive u kiselim vodama i hrane se bakterijama u fermentiranom sirćetu. Mogu da prežive duži vremenski period u alkalnim vodama (uključujući i akvarijumsku vodu!), ali se ne razmnožavaju. Kao hrana za mlađ, one su ekstremnolake za uzgoj, traže veoma malo pažnje ili nege (npr., mogu biti ignorisane mesecima), i mogu se koristiti onog momenta kad ih primetite. Držite početnu kulturu prema svetlu i moći će te da vidite crviće kako gmižu u smesi sirćeta i vode.
Da bi ste uzgajali vinske jeguljice, treba vam posuda (tegla od 2-3 litre koja ima dovoljno širok otvor da možete da stavite ruku unutra), jabuka, jabukovo sirće i voda. Manje posude takođe mogud a posluže ali veća obezbeđuje dovoljno vinski jeguljica za sve pa i za manju profesionalno mrestilište. Sirće može da se razredi do 50% sa vodom, ali ne više od toga. Ubacite malo kockica (oljuštene) jabuke u teglu (jedna šaka kockica od 2 cm je dovoljna za kulturu od 3 litre), i napunite je sa miksom sirće+voda (ponovo, ne više od 50% vode). Stavite polovinu startne kulture u teglu. Sačekajte 24 časa da bi ste dali bakterijama vremena da počnu da se množe, pa onda dodajte drugu polovinu startne kulture. Za oko mesec dana, čaša treba da bude izvađena iz tegle zamućena za crvićima koji gamižu. Kada kultura postane jako zamućena (npr., 1 cm taloga na dnu tegle; za ovo su potrebni meseci) trebate da počnete povovo sa novom kulturom.
Vinske jeguljice sakuplate sa dve čaše i filterom za kafu. Jednom čašom izvadite tečnost iz tegle, kroz filter procedite u drugu čašu i vratite tečnost u teglu. Većina će proći kroz filter, ali će se neke i zadržati na njemu. Propustite svežu vodu kroz filter, zatim okrenite filter i sperite crviće u čašu. Filter papir (može se naću u nekim apotekama i laboratorijama za hemiju) takođe može da se koristi. On će sprečiti bilo kojeg crvića da prođe kroz njega, ali biti potrebno vremena (10 minuta ili duže) da sva tečnost prođe kroz njega.
Ostavite crviće u vodi neko vreme da bi se očistili pre nego što njima hranite mlađ. Takođe, budite oprezni da dobro isperete crviće - dodavanje sirćeta u mrestilište male zapremine može da iznenada smanji pH (sa katastrofalnim posledicama!). Vinske jeguljice su duže od larvi artemije, ali imaju manji prečnik pa mlađ može da ih uzima pre nego što može da se izbori sa tek izleženim artemijama. U akvarijumu crvići će se kretati sa bilo kakvim kretanjem vode, ali ako u akvarijumu nema nikakvog kretanja oni će se potruditi da izađu na površinu (velika prednost u odnosu na mikrocrve)
 
Poreklo:
Prijatelji, klubovi akvarista, porudžbina preko pošte itd.

Mikrocrvi (Nematode)

Upotreba:
Ovi mikroskopski crvi su dobri za hranjenje tek izmeršćene mlađi i najmanjih riba, mada će ih i ribe od 2-3 cm pa i veće rado jesti.
 
Uzgoj:
Dobra kultura za gajenje sadrži ovsano brašno, visoko proteinske žitarice ili kuvane ovsane pahuljice. Kuvane ovsane pahuljice su jeftina i veoma dobra osnova za uzgoj mikrocrva. Smesa treba da bude tako pripremljena da bude gusta ali da možemo da je raširimo u tanjir u sloju debljine 1,5 cm ili više. Dodajte barem jednu kašikicu (5 ml) neaktivnog pivskog kvasca) može se naći u prodavnicama zdrave hrane) ili kultura neće dobro napredovati.
Kulturu zatim naselite sa malom količinom mikrocrva. Ako kulturu započinjete od stare koristite samo gornji deo stare kulture debeo 1/2 cm, jer se svi crvi nalaze ispod same površine. Vaša nova kultura će bolje napredovati ako je stavite na toplo mesto (iznad akvarijuma)
Za oko nedelju dana, mikrocrve možete "izlovljavati" sa rubova tanjira. Najbolji način je da ih sakupljte prstom ili četkicom. Takođe možete na kulturu postaviti parče plastike ili drveta pa kada se nakupi dovoljno crva skinuti ih žiletom. Crve možete sprati u čašu čiste vode pa ih sipati u akvarijum ili ih direkno ubaciti u akvarijum.
Kultura traje oko dve nedelje. Dok je podloga relativno sveža, nema neprijatnih mirisa, ali vremenom kada se miristi pojačaju a proizvodnja smanji vreme je da započnete novu kulturu.
Vreme potrebno da crvi dođu u akvarijum možete produžiti ako ih stavite u plivajuću hranilicu za tubifeks ubačene u perlon vatu koju koristite u filterima.
 
Poreklo:
Prijatelji, klubovi akvarista, porudžbina preko pošte itd.

Beskrilne vinske mušice (Drosophila species)

Upotreba:
Vinske mušice su najbliže onome što prirodnu hranu za većinu kili ribica i mnogih drugih malih riba.
 
Uzgoj:
Tegla od 1-1,5 litre može da se koristi kao posuda za kulturu. Kao podloga se koristi smesa agar-agra i šećera koja se kuva sa malo vode. Potrebno je oko 1 cm podloge usuti u tegle i dodati malo kvasca. Podloga mora biti dovoljno gusta da se ne pomera kada okrećemo teglu ili će se mušice udaviti u njoj. Nije loša ideja da se u teglu ubaci parče mrežice za komarce na koju mušice i larve mogu da se popnu. na kraju ubacimo desetak mušica i teglu zatvorimo tankom tkaninom koroz koju može da prolazi vazduh ali ne i mušice.
Posle dve nedelje u tegli će biti novih mušica spremnih da nahrane vaše ribe. Kultura može da traje do dva meseca ili čak i duže ako je sve uredu. Ali nije loša ideja da već posle 4 nedelje (najkasnije 6) započnete novu kulturu za slučaj da stara krahira.
Da bi ste hranili ribice, protresite teglu da udbacite mušice sa poklopca, otvorite poklopac akvarijuma, otvorite teglu, okrenite je naopako iznad akvarijuma i potapšite teglu da mušice ispadnu u akvarijum. Podloga je tako gusta da se zalepi za dno i ne pomera se prilikom treskanja.
UPOZORENJE: Ove mušice se zovu besKRILNE ne besNOGE. Ako ih ribe odmah ne pojedu one će izaći iz akvarijuma i krenuti prema prvom izvoru hrane koji osete (kanta za smeće sa ostacima voća?) Hranite ribe u malim dozama.
Postoje nekoliko različitih vrsta vinskih mušica. Razlikuju se po veličini tela i krila.
UPOZORENJE:Mušice će razviti krila ako ih uzgajate na toplom mestu. Ako se to desi otvorite teglu na otvorenom i pustite da mušice sa krilim izlete a zatim zatvorite teglu stavite ostatak populacije da se razvija na hladnom mestu.
NAPOMENA: Ako teglu sa mušicama par minuta ostavimo u frižideru one će postati lenje i/ili nepokretne što će vam olakšati rukovanje. Ribe ipak više vole živahniji plen.
 
Poreklo:
Prijatelji, klubovi akvarista, porudžbina preko pošte itd.

Manje ribice

Upotreba:
Neke velike ribe, uključujući ciklide i pirane jedu žive ribe kao deo svoje ishrane.
 
Uzgoj:
Uglavnom nije neophodan. Mnoge veće akvarističke radnje nude jeftine gupije ili japanke za ishranu većih riba. Kolonija plodnih ciklida, kao naprimer nigrofacijatumi, se praktično može koristiti kao izvor mlađi za ishranu većih riba. Za ribe kao što je pirana, parče sveže piletine ili ribljeg mesa će biti dobro kao da ste joj dali živu ribicu.
 
Poreklo:
Akvarističke radnje, višak mresta, deformisane ribice.