Poslato: 05.08.2006 u 10:11 | IP Prijavljen
|
|
|
Zasto
Diskus je bez sumnje jadna od najljepsih, i najcjenjenijih riba u slatkovodnoj akvaristici. Zbog toga nije ni cudo da vecina akvarista koji je stekla nesto iskustava sa manje zahtjevnim ribama ima zelju da se oproba sa ribom koja se popularno naziva kraljem akvarijuma.
Medjutim, diskusi nisu gupiji koji mogu prezivljavati u najstrasnijim uslovima pocetnickog akvarijuma. Zbog toga je neophodno da se svaki potencijalni vlasnik diskusa upita, ne da li su diskusi za njega nego da li je on za diskuse. Diskusi zahtjevaju kontinuiranu njegu i paznju, i zbog toga su osobe koje cesto mjenjaju interse, koje se brzo zamore og rutinskog posla, koje nemaju strpljenja i kojima je cilj da i imaju ono sto je trenutno popularno, apsolutno nepodobne za diskuse. Za takve je skupljanje markica, kovanica, salveta i klikera puno bolji izbor. Isto vazi za one koji misle da ce mrjestom i prodajom diskusa namlatiti gomilu para. Razlog za drzanje diskusa je istinsko intersovanje i ljubav, bez toga nema ni uspjeha ni mrjesta ni moguceg profita.
Pripreme
Ako su prethodni uslovi ispunjeni, moze se poceti sa pravljem dugorocne strategije za uzgoj diskusa. Moj cilj kao i cilj vecine akvarista je imati nekoliko lijepih primjeraka u dekorisanom akvarijum. Medjutim da bi se to postiglo potrebno je dosta rada i upornosti, i zbog toga je dobro unaprijed znati kako doci do cilja. Ovo je nacin koji je bio uspjesan za mene,
Diskusi imaju reputaciju da su teski, da su im neophodni nedostizni uslovi da bi zivjeli i razmnozavali se, da padaju u nesvejst kad se pridje akvarijumu i sl. Moj cilj sa ovim tekstom je da pobijem te mitove i da ohrabrim sto vise pravih zaljubljenika u akvaristiku da se upuste u avantaru sa diskusima. Svako ko je imao uspjeha sa skalarima, ko je voljan da potrosi destek-petnaest minuta dnevno na svoj akvarijum, i ko je u stanju da obezbjedi minimum tehnicke opreme imace uspjeha i sa diskusima.
Prije svega potrebno je imati na umu da su diskusi krupne ribe koje narastu 15-18 cm, nekada i vise. To postavlja izvjesne uslove za velicinu akvarijuma. Vecina eksperta smatra da je 40l po odrasloj ribi apsolutni minimuma. Ako se ribe drze u akrvarijumu dekorisanom sa biljem, korjenjem i podlogom, moja je sugestija da se obezbjedi 50-60 litara po ribi. Filter, rasvjeta i grijac su standardna oprema koju je suvisno i pominjati. Osim ovoga je jedno bure, kaca ili akvarijum za pripremu vode ono sto je potrebno za pocetak.
Divlji diskusi zive u kiseloj (pH 6.0 – 6.5) i mekoj (1-2 GH) vodi. Madjutim, ”pitomi” diskusi, koji su generacijam mrjesteni u svim moguscim vrstama vode su mnogo tolerantniji. Ja sam drzao diskuse na pH 8.0 i u vodi koja je mnogo pogodnija za Tanganyka ciklide. Slike tih riba se nalaze na mome profilu, kada sam ih nabavio bili si oko 6 cm. Devet mjeseci kasnije su imali izmedju 16 i 18 cm i mrjestili se svake dvije sedmice. Naravno jaja pri tako visokom pH nisu bila oplodjena, ali mrjest nije bio moj cilj. Toliko o tome da diskusi ne mogu uspjesno zivjeti u tvrdoj alkalnoj vodi.
Ono sto je diskusima zaista neophodno je de se paramerti vode (pH, tvrdoca i temperatura) ne mjenjaju. Zbog toga je gore pomenuto bure ili akvarijum za pripremu vode jedna od najboljih i najjeftinijih investicija. Nacin za pripremu vode je jednostavan, cistu vodovodnu vodu nastuti u bure/akv. za pripremu vode, ukljuciti bilo kakav filter da obezbjedi cirkulaciju vode, zagrijati vodu na 28C, sacekati jedan dan i to je sve. Carobni eliksir za uzgoj diskusa je spreman.
Kupovina diskusa
Kada su ove osnovne pripreme obavljene vrjeme je da se krene u kupovinu. Moja je sugestija da se uvijek pocne sa mladim ribama, velicine 6-7 cm. Takve ribe su se prevazisle najkriticnij period razvoja i najlakse se adptiraju na nove uslove. Oslim toga, ribe su dovoljno velike da se mogu vidjeti eventualne deformacije. Ukoliko je to moguce, dobro bi bilo uzeti jednu ili dvije ribe vise nego sto je optimalno, npr 6-7 riba ako je cilj drzati 5 odraslih riba. Razlog tome je da mlade ribe osjecaju mnogo sigurnije u vecoj grupi. Drugi razlog je da ce u svakoj grupi biti jedna ili dvije ribe koje napreduju losije, ili koje nemaju zadovoljavajuce karakteristike. Takve ribe se vremenom trebaju odstraniti.
Pri kupuvini treba obratiti paznju na generalno stanje riba. Maldi diskusi treba da su aktivni da plivaju po cijelom akvarijum. Dobar znak je ako dodju uz prednje staklo i ocekuju hranu. Peraja treba da su cista i neizkidana a oci bistre. Ribe koje imaju neproporcionalno velike oci su mnogo starije nego sto izgledaju i sigurno je da nikad nece dostici punu velicinu. Ribe koje izgledaju neaktivno, koje se sakrivaju ili koje su jako tamne su bolesne i niposto ih ne treba uzimati. Niposto nije dobra ideja uzeti zdravu ribu koja se nalazi u istom akv. sa bolesnom ribom. Riziko da je i ta riba zarazena je veliki, samo simptomi mozda jos uvijek nisu vidljivi. Najbolje je kupiti sve ribe odjednom, i one treba da su podjednake velicine.
Dobar pocetak
Iako je cilj imati nekoliko riba u lijepo uredjenom akvarijumu, moj je savjet da se ribe za pocetku drze u akvarijumu bez ikakve dekoracije. Izuzetak moze biti korjen drveta na koji je pricvrscena jedna ili dvije biljke, npr. anubias. Akvarijum bez dekoracije je pono laksi za odrzavanje a to je ono sto je vazno da bi se obezbjedio optimalan rast. Od onoga trenutka kada su ribe stavljene u novi akvarijum, redovna promjena unaprijed pripremljene vode je kljuc uspjeha. Da bi se omogucio sto bolji i optimalniji rast, potrebno je promjeniti bar 50% vode dva puta sedmicno. Dobra strana akv. bez dekoracije je da je svaka necistoca vidljiva a to pravog akvaristu tjera da jos cesce mjenja vodu. Moja malenkost je u periodima (kad nije imala djece) mjenjala 75% vode pet puta sedmicno. Sa malo rutine jedna promjena vode ne uzima vise od 10 minuta!
Ishrana
Ishrana je drugi najvaznij faktor u razvoju mladih diskusa. Hrana koji mnogi akvaristi koriste je govedje srce pomjesano sa spanacem, vitaminima i nekim drugim sastojcima. Milioni diskusa su odhranjeni na taj nacin, i bilo bi pogresno reci da je taj nacin ishrane potpuno neadekvatan. Medjutim, u posljednjih desetak godina su mnogi akvaristi i profesionalni odgajivaci presli na upotrebu suve hrane. Jedan od prvih koji je dokumentovao pozitivne efekte suve hrane je njemacki odgajivac i biolog Dieter Untergasser koji je 1996 u Discus Brief magazinu objavio veoma kompetenten clank koji je napravio manju revoluciju medju hobistima i profesionalnim odgajivacima. U posljednjih nekoliko godina je i pionir uzgoja diskusa Jack Wattly u Tropical Fish Hobbyst-u u vise navrata navodio suhu hranu kao jedno od najboljih rjesenja.
Renomirani producenti kao Tetra, Sera, JBL i New Life Spectrum su napravili hranu koja je specijalno dizajnirana za diskuse. Ja licno koristim hranu od vise producenata, kao i hranu koja nije specijalno namjenjena diskusima. Hrana treba da je u garnulat formi (u grudvicama) jer se ona ne rasprsi kao lisnata hrana.
Suha hrana puno manje zagadjuje vodu i puno je laksa za probavu. Uz to je 100% sigurno da.ribe sa njom nece biti zarazene. Po mome misljenju je ziva hrana svake vrste apsolutno nepouzdana, jer je rizik od zarze isuvise vliki. Jedna od prvih stvari koje radim sa mojim ribama je da ih naviknem na suhu hranu i da postepeno potpuno izbacim svaku ostalu vrstu hrane. Onog trenutka kad je to uradjeno, jedino sto preostaje da se uradi je redovna promjena vode i ribe rastu…k’o iz vode!
Mlade ribe se mogu hraniti 4-5 puta dnevno ali u jako malim kolicinama. Svu ubacenu hranu treba da pojedu za 3-5 minuta. Treba imati na umu da je mnogo vise riba uginulo od viska hrane koja truje vodu nego od gladi! Zato pazljivo sa kolicinom hrane.
Ukrasni akvarijum
Nakon 6 do 9 mjeseci su ribe potpuno odrasle i vrjeme je da ih se prebaci u ukrasni akvarijum, ili da se egzitirajuci akvarijum dekorise. Dekoracija je naravno stvar ukusa, i o tome ne treba diskutovat. Ipak treba obratiti paznju na nekoliko stvari. Ostro korjenje i stjene su potpuno nepodobni jer diskusi lako mogu da se povrjede ako budu preplaseni. Isto vazi i za sljunak koji sluzi kao podloga koji na smije da bude ostar. Akvarijum treba dizajnirati tako da diskusi imaju dosta prostora za plivanje, akvarijum aranziran na takav nacin je istovremeno laksi za odrzavalje koje je naravno i dalje jako vazno.
Jedan nacina na koji se moze napraviti lijepo dekorisani korjen, je da se na njega pricvrste biljke. Detaljnije objasnjene (na engleskom, sorry) kao i slike se mogu vidjeti na sljedecem linku.
http://www.aquatic-gardeners.org/driftwood.html
Biljke je nabolje pricvrstiti tankom zelenom vunom koja nako nekoliko sedmica istrune.
Iako sam rekao da o ukusima ne treba diskutovati, ne mogu da ne reknem da kojekakvi potopljeni brodovi, skelti i kovcezi koji se otvaraju i pustaju mjehurice vazduha!!! nemaju mjesto u akvarijumu koji ima za cilj da izgleda prirodno.
Daleko od toga da svi (ukljucujuci i mene) mogu postici nesto spektakularno kao na sljedecim linkovima, ali svi mogu dobiti nesto inspiracije i uraditi stvari kako njima odgovara.
http://www.adaeuro.com/gallery.asp?g_id=1#
http://www.naturacquario.net/amano/
Ribe koje se mogu drzati sa diskusima
U principu je vrlo malo riba koje se mogu uspjesno drzati sa diskusima. Jedan (ali vrjedan) izuzetak je Paracheirodon axelrodi (kardinal tetra – niposto ne mjesati sa obicnom neonkom Paracheirodon innes koju treba drzati na temp. od oko 24oC) koja u potpunosti odgovara diskusima. Da budem iskren, jednom sam vidio moje odrasle diskuse da su pojeli jednu kardinalku, ali nakon toga nikakvih problema nije bilo. Druge vrste koje se uspjesno mogu drzati su:
- Hyphessobrycon herbertaxelrodi - Crna neon tetra
- Hyphessobrycon pulchripinnis - Limun tetra
- Gasteropalecidae sp - Sjekirice
- Chilodus punktatus - Tackasti naglavac
- Microgeophagus ramirezi
- Microgeophagus altispinosa
- Corydoras sp.
Po mome misljenju su skalari apsolutno nepogodni za drzanje sa diskusima. Osim sto na diskuse mogu prenijeti bolest na koje su sami skalari imuni, sklari su nmogo agresivniji, posebno u rjeme hranjenja. Diskusi u vecini slucajeve gube apetit i provode sve vise vremena i mirnijim djelovima akv. Manjak hrane i stres dovode do bolesti i rizk da ribe uginu je veliki. Nema dvojbe da su skalari jedna od najljepsih riba u akvaristici, ali bi preporucio de se oni drze u zasebnom akvarijumu.Isto vazi i za ribe koje su aktivne nocu, Botia, bikolori i sl.
Ekstra oprema
Osim osnovne opreme kao sto su filter, grijac i sl. investicija u ekstra opremu moze uciniti drzanje diskuse jos uspjesnijim i laksim.
UV sterilizator je jedna od naboljih i najprakticnih stvari koje bi preporucio. UV ubija sve bekterije u vodi i time minimalizuje rizik da se ribe razbole. Treba imati na umu da UV ne sprjecava da zarazena riba ne zarazi zdrave ribe. Zbog toga, uvijek traba biti pazljiv kad se nove ribe unose u akv.
Automatska hranilica je druga vrlo prakticna naprava. Posto vecina akvarista ima i druge obaveze, aut. hranilica moze obezbjediti vise obroka u istim vremenskim intervalima.
CO2 generator je neophodan ako je cilj imati zdravo i napredno bilje. Bilo da se radi o ”uradi sam” modelu ili kupovnim sistemima, neka vrsta kontrole je neophodna, generator treba da je iskljucen nocu.
Godinu dana kasnije
Godinu dana nakon kupovine ribe su vec odrasle, dobro se osjecaju u ukrasnom akvarijum, a zaluzni vlasnik je od svojih ukucana vec odavno prozvan diskusiot (kombinacija nastala ukrstanjem rijeci diskus i idiot). Well, sada je vrijeme da diskusiot uziva u plodovima svog truda. Kao i svemu drugom i tu je izbor individualan ali ja imam jedan dobar i isproban nacin.
- Iz kuce istjerati sve uznemiravajuce elemete (djeca, svekrva, pas, komsinica Slavica …)
- Svjetlo ugaseno ili priguseno
- Udobna fotelja na udaljenosti 3-4 metra od akvarijuma
- Jedan kvalitetan whiskey sa kockom leda (za one duse koje kao i ja zive u inostranstvu Stara Sokolova rakija ili Krusevacka loza ima jos bolji efekat)
- Noge na stolu
- Lagano ukljucena muzika; Azra – Filigranski Plocnici CD2 (jel’ ja ono rekoh da su me prozvali diskusiot?) – E pa sto!
PS. Zivjeli!
__________________ Ima mnogo bogova, ali samo je jedan Štulić
|